Za razliku od pretprošloga tjedna kada su regionalna tržišta kapitala rasla, prošli tjedan bio je označen korelacijom kretanja između regionalnih i svjetskih tržišta kapitala. Tako je vrijednost PRIX indeksa smanjena sa 3.708,64 na 3.698,79 bodova. Najveći pad vrijednosti od regionalnih indeksa imali su oni na Zagrebačkoj i Slovenskoj burzi. Padu vrijednosti na tržištima kapitala pridružila su se i kretanja na tržištu novca. Zagrebački prekonoćni kamatnjak se je spustio do razine od 0,80%, a onaj u Beogradu na 6,05%, a u Makedoniji na je povećan na 9,32%. Sukladno kamatnom diferencijalu vrijednosti deviznog tečaja na području istih zemalja trebala se je kretati inverzno kamatnjacima. Stoga je i vrijednost kune prema euru smanjena sa 7,3131 na 7.3153, a prema američkom dolaru sa 5,2364 na 5,2803. Vrijednost srpskog dinara prema euru je također smanjena sa 98,462 na 98,6814, a prema američkom dolaru prema 70,9347 na 71,9305. Za razliku od njih vrijednost makedonskog dinara je prema istim valutama rasla. Tako je u ponedjeljak za 1 euro trebalo izdvojiti 61,3673, a u petak 61,2637, a za američki dolar 43,9405, odnosno 44,2433.

Čitajući nekoliko posljednjih tjednih pregleda vrlo lako se je mogao steći dojam o vrlo teškom i besperspektivnom stanju hrvatske privrede. No, da li je situacija zaista takva? Ako ćemo suditi prema godišnjim poslovnim rezultatima koje su ostvarile naše banke tada ta rečenica zaista nije točna! Naime, ukupna je dobit banaka za 2009. godinu iznosila 3,4 mlrd. kuna, a kada taj iznos rasporedimo po bankama onda možemo reći kako je HPB ostvario gubitak od 446,6 mil. kuna, a Banco Populare od iskazanih 53,17 mil. kuna, dok su u ZABA-i zaradili 1,4 mlrd. kuna, Erste banci 702,4 mil. kuna, Partner banci 9,7 mil. kuna, VABA-i 5,1 mil. kuna ili npr. u Karlovačkoj banci od 369 tisuća kuna. Nisu samo bankari bili uspješni. Krizi su se dobro othrvali i mali privatni poduzetnici, ali i poneki od onih nama poznatijih, veliki poduzetnici. Janaf je u plusu 119 mil. kuna te kreće u investicije vrijedne 400 mil. kuna. Dobit Končara prije oporezivanja za 2009. godinu iznosila je 148,4 mil. kuna, a Viktora Lenca i Belišća nakon oporezivanja 8 mil. kuna, odnosno 2 mil. kuna. Ipak prema do sada objavljenim godišnjim izvještajima na Zagrebačkoj burzi rekorder je Zagrebačka pivovara koja je ostvarila dobit od 196,4 mil. kuna, dok je Sunce osiguranje naplatilo 177 mil. kuna premije. No ima još ponešto lijepih i kvalitetnih vijesti iz naše privrede. Smiruje se situacija u Podravci, barem što se managerske strukture tiče jer su se za svoje mjesto u upravljačkoj strukturi izborili mirovinski fondovi. Uz Janaf i Konzum će u ovoj godini nastaviti s investicijama, a one su već sada realizirane u iznosu od 125 mil. kuna koliko je koštao novootvoreni Super Konzum u zagrebačkom Remetincu. Popravila se je i financijska situacija u Ingri koja je bila aktivna na domaćem dužničkom tržištu te je prije roka isplatila postojeće obveze, emitirala novu tranšu komercijalnih zapisa, a zajedno sa Digitelom i Orfejem predala ponudu za kupnju Zagrebačke arene. Osim zagrebačke Arene na prodaju će ići, poručuju iz HFP-a, i poznato Dalmacijavino i malo manje poznate Veletržnice iz Benkovca. Na prodaju još uvijek ima podosta nekretnina, ali će njihove cijene, barem nam tako poručuju iz HPB-a i Erste banke tijekom 2010. godine padati. No i to se možda promijeni prije svega samom kreditnom ekspanzijom bankarskog sektora jer je HNB oslobodio dugo najavljivanih 2,9 mlrd. kuna, a i banke same najavljuju pad depozitnih kamatnih stopa. Dakle može se očekivati i pad aktivnih kamatnih stopa, ali i zbog uvjeta kamatnog diferencijala i rast deviznog tečaja prije svega prema euru. Set bankarskih vijesti zatvorit ćemo s vijestima kako bi čekovi uskoro mogli nestati iz naše svakidašnje upotrebe te kako je slovenski Ustavni sud ipak odlučio da se mogu podizati tužbe protiv slovenskih banaka po pitanju „stare devizne štednje“. Zbog špekulacija o preuzimanju Mola od strane ruskih investitora cijena Inine dionice na najvećim je razina u posljednjih 15 mjeseci koja bi osim toga uskoro mogla iznajmiti svojih 480 benzinskih postaja i smanjiti broj zaposlenih za 3000. Poznata Citi Groupa poručuje kako takav cijenovni trend nije iznimka samo za Inu, nego bi i vrijednosti i ostalih dionica na našoj burzi tijekom godine trebale rasti. Nažalost još će rasti i broj nezaposlenih jer bi GlaxoSmithKline uskoro mogao zatvoriti svoj zagrebački pogon u kojem radi 130 zaposlenika. Industrijska proizvodnja na području Zagreba smanjena je za 6,1%. Lički poduzetnici su ostvarili samo 130 mil kuna dobiti, a cijela domaća prerađivačka industrija je pala za osjetnih 20,1%. I dalje pada prodaja automobila, kao i profitabilnost Grupe Atlantske plovidbe koja je 2009. zatvorila s minusom od 50 mil. kuna. Pada i prodaja u trgovinama na malo jer su prema nekim istraživanjima domaći potrošači zaobišli zimske rasprodaje što nas ne mora niti čuditi kada je prosječna neto plaća u studenom iznosila svega 31 kunu po satu. Na svu sreću ništa dramatično nije palo u Croatia Airlinesu, ali niti njima nije situacija najbolja. Otkazat će se unajmljeni avioni, ali se za sada ne otkazuju ugovori o radu te je prema njenom menađmentu jedino rješenje upravo prodaja Croatia Airlinesa. Na prodaju je i Crobenz te za sada ima 6 kupaca, a pitanje je da li ima kupaca i za Segesticu, SMS i Peveca koji su u stečaju ili Slobodnu Dalmaciju koja je u gubitku 12,8 mil. kuna. Sve je manje izgledna i realizacija hrvatskog građevinskog posla stoljeća u Crnog Gori koji je zapeo na pitanju bankarskih garancija...

Izvor: AnicaZna.com