Na Sarajevskoj berzi (SASE) u 2009. godini ostvaren je ukupni promet u iznosu od 219 miliona KM, što čini 62 posto prometa ostvarenog na bh. berzama. Ujedno, taj podatak o 62 posto ukupnog prometa na bh. berzama jedina je „svijetla tačka“ iz izvještaja SASE o poslovanju prošle godine. Samo godinu ranije na SASE je ostvaren ukupni promet u iznosu od 477 miliona KM, dok je promet 2007. godine iznosio 1,2 milijarde KM. Promet je 2006. iznosio čak 654 miliona KM. Dakle, u 2009. godini promet na SASE je pao za čak 54 posto. Međutim, to nije sve: promet u 2009. godini smanjen je za 82 posto u odnosu na 2007. godinu, odnosno za 66 posto u odnosu na 2006. godinu!

I kako to obično biva u životu, kada se pomisli da „ne može gore“, situacija se dodatno zakomplicira. Kao šlag na tortu, prošle je sedmice na SASE zabilježen rekordno nizak dnevni promet od samo 53 hiljade KM, što praktično znači da se u nekoj samoposluzi srednje veličine dnevno obrne više para nego na berzi. Prisjetimo se tek poređenja radi da je prema podacima SASE u januaru 2007. godine na berzi ostvaren ukupni promet od 163 miliona KM, a da je prosječni dnevni promet tog mjeseca iznosio 7,8 miliona KM!?! Dakle, dnevni promet na berzi je danas za gotovo 150 puta manji nego u januaru 2007. godine!!!

Od pomenutog iznosa prometa u 2009. godini, u segmentu kotacije komanija ostvaren je promet od 10 miliona KM. Ovaj skroman promet prvenstveno je zasluga činjenice da se u kotaciji i danas nalaze samo tri kompanije (Bosnalijek, Klas i Sarajevo osiguranje). Nešto bolja situacija, barem nominalno gledano, je u segmentu kotacije fondova (zato što ima više fondova nego kompanija u kotaciji), gdje je ostvaren godišnji promet u iznosu od 35,4 miliona KM.
Najveći prošlogodišnji promet na SASE ostvaren je na takozvanom primarnom i seknudarnom slobodnom tržištu, što podrazumijeva cjelokupno tržište izuzev segmenta kotacije i fondova, te segmenta obveznica. Međutim, budući da je u segmentu obveznica prošle godine na SASE ostvaren ukupni promet u iznosu od samo 195 hiljada KM, onda je jasno da je većina prometa ipak ostvarena na primarnom i seknudarnom slobodnom tržištu.

Najveći promet na primarnom slobodnom tržištu ostvaren je sa dionicama Elektroprivrede BiH Sarajevo, u iznosu od 21,7 miliona KM. Dakle, promet dionicama ove kompanije duplo je veći od prometa dionicama svih kompanija sa službene kotacije. Na drugom mjestu po obimu prometa nalazi se Elektro grupa Jajce sa 19,6 miliona KM, a slijede ZIF BIG sa 17,8 miliona KM, BH Telecom sa 13,4 miliona KM, Opresa sa 12,1 milion KM, Bosnalijek sa 9,4 miliona KM, Fabrika duhana Sarajevo sa 8,3 miliona KM, IKB banka Zenica sa 7,3 miliona KM i tako dalje.

Berzanski indeks BIFX pao je u 2009. godini za 13,95 posto, SASX-10 za 14,64 posto, a kod SASX-30 zabilježen je rast od 9,7 posto. Međutim, ni SASX-30 zapravo nije porastao, nego je njegov pozitivan rezultat privenstveno zasluga činjenice da se ovaj indek počeo obračunavati tek u 2009. godini, što znači da nije nikakvu početnu vrijednost u 2008. u odnosnu na koju bi zabilježio pad.

Što se tiče investitora na SASE, u 2009. godini većinu su činili domaći investitori (48 posto na kupovnoj te 56 posto prodajnoj strani), dok su strani investitori (20 posto na prodajnoj i 24 posto na kupovnoj strani) prednjačili ispred „skrivenih“ investitora na skrbničkim računima (30 posto na kupovnoj i 19 posto na prodajnoj strani).

Ukupna tržišna kapitalizacija Sarajevske berze zadnjeg dana prošle godine iznosila je 7,1 milijarda KM. Koliko je berza potonula najbolje svjedoči podatak o tržišnoj kapitalizaciji zadnjeg dana 2007. godine, kada je kapitalizacija iznosila 15,5 milijardi KM. Tržišna kapitalizacija berze je za samo dvije godine, dakle, smanjena za 54 posto, odnosno, jednostavni rečeno, prepolovila se.

Tržište uopće nije reagiralo na najavu ulaska Alvogena u Bosnalijek
Koliko je velik i evidentan nedostatak ozbiljnih investitora na SASE svjedoči i slijdeći podatak. Naime, bh. mediji su 27 januara objavili informaciju da će američka korporacija Alvogen preuzeti oko 29 posto dionica Bosnalijeka koje sada pripadaju Vladi FBiH i IFC-u.

Ta informacija, koja bi prije dvije godine izazvala pravu pomamu za dionica Bosnalijeka, gotovo se uopće nije odrazila na potražnju za dionicama ove farmaceutske kompanije, jer je promet dionicama Bosnalijeka dan nakon objavljivanja informacije iznosio jedva 36 hiljada KM, sa dnevnim porastom vrijednosti od samo 0,72 posto.

Inače, Alvogen je jedan od najvećih američkih generičkih proizvođača druge generacije. Kako saznajemo, predstavnici ove američke korporacije koju vodi Robert Wessman veći su boravili u Sarajevu kojom prilikom su uradili due dilligence u Bosnalijeku, te zatražili pomoć Američke ambasade u njihovoj namjeri preuzimanja 30-tak posto Bosnalijeka. Iz ambasade su im, naravno, obećali podršku, pa čak i u slučaju, kako saznajemo, da treba dodatno pritisnuti Vladu FBiH.